Uzgoj batata – slatki 5 puta skuplji od običnog krompira

posted in: Poljomarket | 0

Vreme je batata, “sweet potatoa” ili slatkog krompira, kako mu tepaju, iako ta visokovredna namirnica nema baš nikakve veze s krompirom.

zs_slatki-krompir-jaca-imunitet

 

Ni cena mu nije slična. Batat, koju u svakoj prilici hvali i najbrži čovek na svetu Jusein Bolt ističući da je jede baš svaki dan, i pet je puta skuplja od krompira. U trgovačkim centrima kilogram se plaća i 330 dinara, ali to svakako nije prepreka jer potražnja za njom raste po stopi od najmanje 20 odsto godišnje.

 

Uzgoj batata – slatkog krompira

Batat – Ipomea batatas, slatki krompir, je višegodišnja biljka iz porodice slakova (Convolvulaceae) i predstavlja vodeću krtolastu vrstu u Aziji, Africi i Americi. Porijeklom je iz Srednje Amerike i među najstarijim je vrstama povrća poznatim čovjeku. U Andaluziji batata u potpunosti zamenjuje krompir. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina i danas je široko raširena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Kina, Indonezija i Uganda.

Batata ima škrobast, sladak okus. Meso joj može biti od bijele preko žute do narančaste boje. Boja kore može biti bijela, žuta, narančasta, crvena ili ljubičasta. To gomoljasto korenje može se kuvati, pržiti ili mljeti da se dobije brašno od kojeg se mogu načiniti hljeb, vino i mnoga druga jela. Jestivi su i mladi listovi koji se pripremaju i jedu kao spanać. Po hemijskom sastavu slatki krompir je vrlo sličan običnom crvenom ili bijelom krompiru, ali sadrži više proteina. Batat ima 103 kcal/100 g. Sadrži visok procenat skroba, malo šećera i nimalo masti. Ima veliki sadržaj minerala (kalijum, kalcijum, magnezijum i gvožđe), vitamina (A, B, C, E) i dijetna vlakana, neophodnih za pravilno funcionisanje organa za varenje te smanjuje rizik od raka debelog creva. Za batat je izuzetno važno naglasiti da obiluje visokim sadržajem beta karotena, koji je poznati antioksidans. Količina od samo 140g batata u potpunosti osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba, i začepljenja krvnih sudova. Osim toga batat ne sadrži masti, holesterol i sadrži vrlo malo natrijuma (čija prevelika količina može biti uzrok povišenog pritiska).

 

Za uspješan rast i razvoj batata potrebno je 3-5 mjeseci bez mraza.Treba paziti na plodored, pa batat smije doći na istu površinu tek nakon 3 godine. Također, treba izbjegavati tla na kojima je bio sijan kukuruz, zbog mogućih oštećenja korijenova od upotrijebljenih herbicida. Najbolji se rezultati postižu na glinasto-pjeskovitim tlima koja su ocjedita, sa slabije izraženom humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko pH 6. Na jesen se zemljište za proizvodnju slatkog krompira duboko uzore, i pođubri sa stajnjakom i mineralnim đubrivima.

 

Sadnja se obavlja u aprilu na razmak 60-80 x 40-60 cm. Potrebno je do 500 kg/ha krtola, srednje veličine sa 3-4 okca, dok se krupne krtole sijeku uzdužno. Mogu se saditi i izdanci dužine 20 cm, reznice stabla ili rasad u fazi 5-6 listova. Nakon nicanja treba razbiti pokoricu da se mladim biljkama obezbedi dovoljno vazduha. Tokom vegetacije vrši se međuredna obrada u cilju aeracije zemljišta i suzbijanja korova. Zalivanje je redovna mera, a vrši se prema potrebi. Batat se vadi kada većina korijenova dosegne više od 150 grama,od avgusta do oktobra, prije mrazeva. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi kada se posijeku vriježe. Jedna biljka daje do tri kilograma korijena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata moguća je i nekoliko puta godišnje.

Izvori: http://www.agroklub.com  http://www.magicus.info  http://www.gospodarski.hr

Leave a Reply